Stoga, pružanje prve pomoći djetetu u vrtiću ima određena pravila koja su izvan uskog konteksta u pružanju prve pomoći.
Oštećenje zdravlja ovoj dobi često ostavlja trag na cijeli čovjekov život, zbog toga zdravstvena zaštita i prevencija pružaju djetetu veliku sigurnost u njegovom razvoju.

Tu prije svega mislimo na dobru i svrsishodnu suradnju s roditeljima (počevši već od upisa u vrtić), na suradnju šire zajednice (posebno pedijatri, epidemiolozi, stomatolozi i drugi stručnjaci).
Svi zajedno moramo pridonijeti općoj sigurnosti u dječjem vrtiću (izbor opreme, uređenje igrališta, unutarnjih prostora), te tako smanjiti učestalost i posljedice ozljeđivanja.

Za djecu vrtićkog uzrasta nesretni slučajevi su veoma specifični jer su djeca veoma fizički aktivna i znatiželjna, nemaju razvijen kriterij za procjenu opasnosti koja im prijeti, niti razvijene obrambene mehanizme.

Primjenom zaštito-preventivnih mjera (Program mjera zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane djece u vrtiću- NN 105/02.) cilj nam je pridonijeti sigurnijem boravku djece i djelatnika u vrtiću što je, uostalom, i naša moralna i stručna obveza.

Zdravstvena zaštita i prevencija zdravlja podrazumijeva:
1. ZDRAVU PREHRANU
2. TJELESNE AKTIVNOSTI
3. SIGURNOSNE MJERE BORAVKA DJETETA U VRTIĆU.
(dobro osjećanje i osjećaj ljubavi u ustanovi; emocionalna i tjelesno-zdravstvena sigurnost).
Kada se nađete sami sa svojim ili tuđim djetetom, najgore što vam se može dogoditi jest iznenadna nesreća, bolest ili stanje koje zahtijeva hitno pružanje prve pomoći do dolaska liječnika, a vi ne znate što treba učiniti.

I. ŠTO JE PRVA POMOĆ?
PRVA POMOĆ je skup postupaka i praktičnih vještina kojima pomažemo ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi na mjestu događaja.

Stoga je važno naglasiti osnovna načela pružanja prve pomoći:
1. BUDITE PRISEBNI, brzi i promišljeni u svojim postupcima.
2. Primijenite stečeno znanje u koje ste sigurni.
3. Ako niste sigurni u svoje postupke, tražite pomoć kolega s posla za koje ste sigurni da znaju više od vas.
4. Svojim postupcima ne štetite ozlijeđenom.
5. Upamtite da je djetetovo ozdravljenje, a možda i život, u vašim rukama.

METODE PRUŽANJA PRVE POMOĆI
• Procijenite stanje svijesti ozlijeđenog djeteta.
• Ako je pri svijesti ohrabrite ga i umirite (stvorite osjećaj sigurnosti).
• Okrenite dijete u bočni položaj (da se ne uguši) osim ako sumnjate na ozljedu kralježnice .
• Nemojte davati ništa na usta (piti ili jesti).

HITNA STANJA (najčešća u dječjem vrtiću)
• Besvjesno stanje –stanje gubitka svijesti do koje mogu dovesti razne ozljede i tegobe nekada vrlo teške, pa i po život opasne bolesti.
• Prestanak disanja i zastoj rada srca.
• Epilepsija –najučestalija bolest u neurologiji, kronični poremećaj stanica moždane kore .
• Gušenje stranim tijelom-gušenje može izazvati hrana, igračke, plodine i slično
• Krvarenje uslijed raznih povreda , iz nosa ne vezano za povredu.
• Prijelomi.

II. HITNA STANJA
Besvjesno stanje je stanje gubitka svijesti do kojega mogu dovesti razne ozljede i tegobe, ali i vrlo teške, pa i po život opasne bolesti.

Stanje kod dubokog gubitka svijesti (koma):
• dijete nepomično leži, ne reagira na pitanje i dokazivanje.

Stanje kod plićeg gubitka svijesti:
• dijete na pitanja ili poziv osobe koja pruža prvu pomoć (spasioca) pomiče ruke, noge ili je vidljiva mimika lica.
• Kod plićeg poremećaja svijesti dijete može i povraćati.

Besvjesno stanje:
- provjerite disanje i rad srca. Ako je potrebno, odmah započeti postupak oživljavanja
- ako rade vitalne funkcije, onesviještenog okrenite na bok
- pozovite liječničku pomoć
- ako dijete diše, a ne povraća, okrenite ga u bočni položaj
- utoplite ga npr. dekom
- ne davati ništa piti ni jesti
- ne ostavljajte dijete bez svijesti samo
- ako se dijete prevozi u zdravstvenu ustanovu, obvezno ga staviti u bočni položaj.

OPIS BOČNOG POLOŽAJA (na lijevom ili desnom boku):
- desna noga ispružena
- lijeva ruka postavljena ispod tijela
- lijeva noga skvrčena
- desna ruka podmetnuta ispod brade – lica.

III. POSTUPAK OŽIVLJAVANJA DJETETA OD 1 DO 8 GODINA

UMJETNO DISANJE - usta na usta i usta na nos
- dijete položiti na tvrdu podlogu
- potpuno mu zabacite glavu unatrag
- podignite donju čeljust
- provjerite je li dišni put prohodan, ako nije, očistiti usnu šupljinu rupčićem
- začepiti (prstima stisnuti) djetetove nosnice
- svojim ustima obuhvatiti djetetova usta.

Ako se umjetno disanje daje usta na nos, donjom čeljusti (podići je) zatvoriti usta te upuhivati zrak kroz nosnice.
Frekvencija upuhivanja zraka je 15 upuhivanja u minuti (količinu zraka treba prilagoditi uzrastu djeteta).

UMJETNO DISANJE I MASAŽA SRCA IZVODE SE NAIZMJENIČNO.

SVAKI PUTA POTREBNO JE PONOVNO ODREDITI MJESTA ZA MASAŽU.

Važno:
OŽIVLJAVANJE VRŠI SAMO JEDNA OSOBA. SAMO MEDICINSKI DJELATNICI SMIJU PROVODITI OŽIVLJAVANJE TAKO DA JEDNA OSOBA MASIRA SRCE, A DRUGA UPUHUJE ZRAK.

MASAŽA SRCA
- dijete položiti na tvrdu podlogu
- odrediti mjesto pritiska
- prstenjakom napipati vrh prsne kosti u gornjem dijelu trbuha
- dva poprečna prsta iznad vrha prsne kosti je mjesto pritiska
- pritisak izvoditi mekanim dijelom dlana jedne ruke, u smjeru kralježnice (od dubine 2,5-4cm)
- masažu izvoditi ritmom od100 pritisaka u minuti (glasno brojati).

Jedan ciklus se sastoji od 5 PRITISAKA i 1 UPUHIVANJA.
Nakon nekog vremena provjeriti puls: AKO GA NEMA, NASTAVITI OŽIVLJAVANJE.
Oživljavanje nastaviti do pojave prvih vitalnih znakova, odnosno do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.

POSTUPAK OŽIVLJAVANJA DJETETA KAD SE SUMNJA DA JE OZLIJEĐENA KRALJEŽNICA – isti je kao i kod ozljede kralježnice, pri čemu je važno:
- pri okretanju ( u bočni položaj ili na leđa) tako ozlijeđena djeteta sudjeluju najmanje DVIJE OSOBE; JEDNA OKREĆE DJETETOV TRUP, A DRUGA MU PRIDRŽAVA GLAVU U STABILNOM POLOŽAJU I U ISTOJ RAVNINI S TRUPOM- tako se sprječava daljnje ozljeđivanje djeteta).

GUŠENJE STRANIM TIJELOM – ako je dijete pri svijesti
- Obuhvatiti djetetov struk i stisnuti šaku, položiti mu između pupka i vrha prsne kosti
- Drugom rukom obuhvatiti svoju stisnutu šaku pa snažno i brzo pritisnuti trbuh prema sebi i gore.
VAŽNO: Paziti na položaj šake, jer je moguća ozljeda vitalnih organa (jetra, slezena). Isti postupak provodi se i kod odrasle osobe koja se guši, a pri svijesti je.

GUŠENJE STRANIM TIJELOM – ako je dijete bez svijesti
- dijete leži na leđima
- kleknuti sa strane ili preko djeteta koje se guši
- dlan jedne ruke postaviti između djetetova pupka i vrha prsne kosti
- snažno pritisnuti trbušnu stjenku prema dolje i naprijed 4 puta
- ako pokušaj nije uspješan, ponavljati 6-10 puta
- pregledati usnu šupljinu i ako je strano tijelo dostupno, izvaditi ga iz usta kažiprstom i palcem.
VAŽNO: Ako je kod djeteta došlo do potpunog začepljenja dišnog puta, odmah započeti oživljavanje (umjetno disanje i masaža srca).
Nakon svakog pokušaja upuhivanja pregledati usnu šupljinu i ako je strano tijelo u ustima, izvaditi ga.

AKO SE STRANO TIJELO NE VIDI U USNOJ ŠUPLJINI, NE SMIJE SE NA SLIJEPO VADITI, JER MOŽE DOĆI DO POTPUNOG ZAČEPLJENJA DIŠNOG PUTA.
POZVATI HITNU MEDICINSKU POMOĆ NA BROJ 94.

IV. EPILEPSIJA
Pripada među najučestalije bolesti ili poremećaje u neurologiji, a radi se o kroničnom poremećaju stanica moždane kore.
Moždane stanice su vrlo osjetljive na podražaj, bolje rečeno „PREOSJETLJIVE“ i njihovom prekomjernom aktivnošću dolazi do manifestacije epilepsije tj. do epileptičnog napadaja.

Uzroci epilepsije mogu biti različiti:
• poremećaji središnjeg živčanog sustava (prirođeni ili stečeni)
• bolesti mozga
• metabolički poremećaji
• traume
• stresovi
• ozljede glave
• infekcije
• tumori
• nasljedni faktori – idiopatske i epilepsije skrivenog nevidljivog uzroka, tzv. kriptopatogene.

GRAND MAL je najčešći generalizirani epileptični napadaj.
Simptomi su:
• potpuni gubitak svijesti
• grčevi mišića tijela –simetrično grčenje ruku i nogu
• dijete se guši, poplavi, pada na tlo
• često se javlja pjena na ustima; zbog grčeva može se ugristi za jezik ili usnicu pa je pjena krvava
• za vrijeme napadaja može doći do nekontroliranog ispuštanja mokraće i stolice
• po završetku napadaja dijete duboko zaspi ili nastaje koma.

PETIT MAL ili mali napadaj (apsans)najčešći je u dječjoj dobi.
Simptomi su:
- kratkotrajan prekid aktivnosti
- gledanje (zurenje) u jednu točku
- kratkotrajan gubitak svijesti s prestankom disanja do 20 sekundi
- po prestanku napadaja, dijete nastavlja aktivnost (igru) započetu prije napadaja.

PRVA POMOĆ KOD EPILEPSIJE
- uklonite predmete iz djetetove blizine kojima bi se moglo ozlijediti (stolac, krevet)
- izvesti ostalu djecu iz prostorije
- biti uz dijete i ne ostavljati ga samoga
- ostati sabran – NE PANIČARITI I VIKATI – te pozvati u pomoć
- postaviti jastuk, deku ili neki drugi mekani predmet pod djetetovu glavu
- otkopčati sve što dijete steže
- nakon prestanka napadaja postaviti dijete u bočni položaj
- pokriti, utopliti dijete.

VAŽNO:
Ne stavljati djetetu nikakve predmete u usta.
Ne otvarati usta silom.
Ne držati dijete za vrijeme napadaja
Ne davati ništa piti niti jesti za vrijeme napadaja.
Ako napadaj traje duže od 5minuta ili ako se iza prvog odmah javio drugi napadaj ili ako nakon napadaja dijete ne dolazi k svijesti i ako se ozlijedilo, ODMAH POZVATI HITNU MEDICINSKU POMOĆ- 94.

V. KRVARENJA
Krvarenje je izlazak krvi van krvnih žila.
Može biti : VANJSKO i UNUTARNJE.

U odnosu na krvne žile koje krvare, krvarenje dijelimo na:
* ARTERIJSKO (svjetla krv, mlazom teče iz rane)
* VENSKO (tamna krv, jednolično teče iz rane)
* KAPILARNO (krv polako teče iz rane).

VANJSKO KRVARENJE:
Kod vanjskog krvarenja ozljede su vidljive.
Simptomi su:
- vrtoglavica
- bol, bljedilo
- gubitak boje na ozlijeđenom dijelu tijela
- opća slabost
- šum u ušima
- iskrenje pred očima.

Kod obilnih, velikih krvarenja javljaju se teži simptomi.
Simptomi su:
- hladna i vlažna koža
- ubrzan i slabo opipljiv puls
- plitko i ubrzano disanje
- pad tlaka
- uznemirenost
- mučnina i povraćanje
- žeđ
- slabost cijelog organizma
- promjena svijesti
- stanje šoka.

Postupci zaustavljanja krvarenja

PRITISAK NA RANU
- koristeći se gazom ili čistom krpom, čvrsto pritisnuti ranu, odnosno pritisnuti sa strane ako je u rani strani predmet (koji se ne smije vaditi)
- ako krvarenje ne prestaje, ne skidati gazu nego na ranu staviti još nekoliko slojeva gaze i pričvrstiti zavojem
- ako dijete krvari iz ruke ili noge, podignuti ozlijeđeni ud i pridržavati ga u tom položaju.

KOMPRESIVNI ZAVOJ
- na ranu staviti sterilnu gazu ili sloj gaze
- staviti jastučić prvog zavoja ili neodmotan zavoj, komad drveta, kamenčić i slično , pričvrstiti zavojem pa zavezati
- ozlijeđenu ruku ili nogu pridržavati u povišenom položaju.

PRITISAK NA ŽILU
Ako je krvarenje snažno, a nemate pri ruci sanitetski materijal, prvo sredstvo izbora za zaustavljanje krvarenja je izravan pritisak prsta ili šake na krvnu žilu između rane i srca.
VAŽNO: Zaustavljanje krvarenja na glavi pritiskom na krvnu žilu nikada se ne smije provoditi obostranim pritiskom na vratne arterije.

PODVEZIVANJE
Podvezivanje se primjenjuje kada je došlo do otrgnuća, odsijecanja ili nagnječenja, a krvarenje se ne može zaustaviti drugim metodama.
Vrši se širokom vrpcom, trokutastom maramom, čarapom, kravatom i sličnim priručnim sredstvima.
Poveska ne smije biti uža od 5 cm.
Za povesku se ne koriste materijali koji se mogu usjeći u tkivo.
Podvezuje se nekoliko centimetara iznad rane (ne više), a zateže se pomoću štapića dok ne zaustavimo krvarenje.

„OBAVEZNO UPISATI VRIJEME STAVLJANJA POVESKE!“

VAŽNO: Podvezivanje koristimo kao krajnju metodu, kada smo sve ostale metode pokušali, jer će tkivo ispod poveske biti nepovratno izgubljeno (odumrijet će). Obavezno pozvati liječnika -94.

VI. PRIJELOMI
Pod prijelomom podrazumijevamo prekid kontinuiteta kosti.
Mogu biti: OTVORENI i ZATVORENI.

Simptomi su:
- bol na mjestu prijeloma i oko njega, osjetljivost na pritisak ili dodir ozlijeđenog mjesta
- oteklina i modrica na mjestu prijeloma
- ispad funkcije slomljenog dijela tijela
- deformacija(iskrivljenost)
- patološka gibljivost.

VAŽNO:
Pri sumnji na prijelom kosti, postupajte kao da se radi o prijelomu.
Sve postupke provodite na mjestu nesreće, bez premještanja i prenošenja prije ukazane pomoći.

Pomicanje ozlijeđene osobe uzrokuje jake bolove i stvara mogućnost pomicanja prelomljenih dijelova kostiju, što može dovesti do ozljeda krvnih žila, živaca, mišića ili kože.

Ako se radi o otvorenom prijelomu (ako se u području prijeloma kosti na koži nalazi rana),najprije zaštititi ranu sterilnim materijalom ili čistom izglačanom pamučnom tkaninom.

Ne pokušavajte sami namjestiti prijelom. To je liječnikov posao.

PRVA POMOĆ KOD PRIJELOMA:
• ako je moguće, ozlijeđeni dio postaviti u fiziološki položaj
• imobilizirajte
• odvezite dijete u zdravstvenu ustanovu ili pozovite hitnu medicinsku pomoć-94.

Pregled pomoćnih sredstava koja se mogu koristiti prilikom imobilizacije:
- novine
- časopisi
- kišobrani
- daske
- daščice
- vrata
- daska za glačanje
- kuhača
- skije
- kora drveta
- trokutasta marama
- pelena
- donji dio (skut) kaputa.

VI. VELIKI POSLUŠAJTE JEDNOM DJECU!
Predugo ste slušali
Stručnjake i funkcionare,
Direktore i generale.

Predugo ste vjerovali
U imetak i moć,
U napredak i oružje.

Sve se mijenja
Kad pogledamo djecu,
Jer dijete otkriva ono
Što nas svijet sili
Da zaboravimo:
ČUDO SVEGA ŠTO ŽIVI.

                                 (Phil Bosmans)